Svalbarši,
įšur Spitsbergen, er eyjaklasi ķ Noršur-Ķshafi, u.ž.b. mišja
vegu milli Noregs og Noršurpólsins. Eyjarnar liggja milli 74°N og 81°N
og 10°A og 35°A. Ašaleyjarnar eru Spitsbergen, Noršausturlandiš,
Barentseyja, Edgeeyja, Land Karls konungs, Forland Karls prins og
Bjarnarey, sem eru alls u.ž.b. 62.160 km². Nęstum 60% lands eyjanna eru
žakin jöklum. Kolanįm er ašalatvinnuvegur eyjaskeggja, sem voru u.ž.b.
3300 įriš 1991.
Meirihluti ķbśanna ķ Longyearbyen, höfušstašar eyjanna, er Noršmenn og žaš er
žeim kappsmįl aš halda žessu hlutfalli ķ skólunum. Rśssneski bęrinn
Barentsburg er ķ 60 km fjarlęgš frį höfušstašnum. Žar starfrękja Noršmenn tvęr kolanįmur. Nįma nr. 7 sér Lonyearbyen
fyrir kolum til raforkuframleišslu. Bęrinn Svea er ķ fimmtįn
mķnśtna flugfjarlęgš žašan. Žar er einnig kolanįma, žar sem starfsmenn
eru frį Longyearbyen og starfa žar ķ viku ķ senn. Žar er einnig
talsverš žjónusta, s.s. sjśkrahśs, leikskólar og stór skóli.
Feršažjónusta er oršin mikilvęg atvinnugrein į Svalbarša. Enginn getur
skrįš lögheimili į eyjunum, žar sem žęr eru nokkurs konar
einskismannsland. Mešalbśsetutķmi fólks žar er 3-4 įr og margt ungt
fólk, sem vill reyna eitthvaš nżtt og spennandi, sezt žar aš um tķma. Ķ
Longyearbyen er u.ž.b. 3 km löng ašalgata meš hlišargötum og miškjarna
verzlunar og veitingahśsa. Hįskólinn er viš annan enda ašalgötunnar og
heimavist hans ķ uppgeršum hķbżlum nįmuverkamanna viš hinn. Žar bżr
deigla žjóšerna stśdenta.
Vešurlagiš į eyjunum er mjög umhleypingasamt og hitasveiflur talsveršar.
Firši austanlands leggur mun fyrr en vestanlands, žar sem žeir lokast ķ
janśar. Ein kvķsla golfstraumsins, sem Noršmenn kalla
Vestur-Spitzbergenstrauminn, liggur upp aš vesturströndinni.
Stórir
landshlutar eru alfrišašir og sękja žarf um sérstakt leyfi til aš fara
um žį. Leyfi er ekki aušsótt. Į sumrin er albjart allan
sólarhringinn, allt frį marz/aprķl. Snjó tekur upp ķ jśnķlok og hann
sezt į nż, žegar tekur aš dimma. Tvo mįnuši į įri er kolnišamyrkur,
žannig aš ekki sézt einu sinni til tungls.
Tališ
er, aš allt aš 7000 ķsbirnir hafizt viš į eyjunum. Af žeim stafar hętta
allt įriš og allir eru višbśnir žvķ aš verjast žeim. Haldin eru
öryggisnįmskeiš, žar sem fólki er kennt aš klęša sig, skyndihjįlp og aš
komast af. Skotfimi er kennd meš stórum herrifflum. Minna er um
ķsbirni į vesturhluta eyjanna į haustin, žar sem ķs skortir.
Stranglega er bannaš meš lögum aš fella ķsbirni nema ķ
algerri naušvörn. Hreindżr
ganga um Longyearbyen eins og hśsdżr og vel heyrist til refa ķ
nįgrenninu. Fuglalķf er mikiš į sumrin en lķtt heyrist til annarra
fugla en rjśpna į veturna. Selir sjįst ekki fyrr en ķsinn sezt aš og
talsvert er af mjaldri. Meš noršurströndinni er žéttbżli rostunga.
Noršmenn gera sér grein fyrir žvķ, aš kolanįm veršur ekki stundaš į
eyjum um alla framtķš, m.a. vegna žess, aš žeir hafa ętķš greitt meš žvķ.
Žeir vilja halda ķ eyjaklasann vegna mikilvęgrar legu hans,
möguleika į uppgötvun olķu og af sögulegum sökum (Fridtjof Nansen, Roald
Amundsen o.fl.). Feršažjónustan į sér mikla framtķšarmöguleika. Dregiš
hefur veriš śr mešlagi meš nįmunum og auknu fé hefur veriš beint til
hįskólans. Žar veršur rannsóknagaršur fyrir alla, sem vinna aš
rannsóknum į eyjunum. Nęstum öll atvik og slys, žar sem ķsbirnir koma
viš sögu, tengjast ferša- og vķsindamönnum. Noršmenn sjį hag ķ aš
mennta fólk, sem žekkir Svalbarša og vill vera žar.
Svalbarša er getiš ķ gömlum, norskum sögnum (fannst e.t.v. um 1200) og
įriš 1596 rambaši hollenzkur leišangur undir forystu sęfarans Willem
Barents į eyjarnar. Enginn settist žar aš fyrr en Noršmenn fóru aš nżta
kolanįmurnar eftir 1890. Įriš 1920 voru norsk yfirrįš yfir eyjunum
višurkennd. Noršmenn telja, aš samningurinn, sem var geršur um
yfirrįš žeirra, nįi til 12 mķlna landhelgi ķ kringum žęr og žeir rįši
aušlindum innan hennar. Ašrar ašildaržjóšir žessa samnings lķta ekki
svo į, žannig aš Noršmenn žora ekki aš nżta sér aušlindir hafsins.
Fiskimišin umhverfis eyjarnar eru ekki mjög gjöful, allrahelzt sunnan
žeirra og žį helzt rękjuveišar. Einnig er tiltölulega stutt ķ
fiskimišin ķ Smugunni ķ Barentshafi.
Nokkrir heimsskautsleišangrar hófu feršir sķnar žašan,
ž.m.t. Sir William Parry įriš 1827, Frišžjófur Nansen įriš 1893 og Roald
Amundsen og Umberto Nobile įriš 1926.
(Heimildir:
Stśdentablašiš ķ marz 2003 o.fl.).
|